Dijete, igra, glazba
pozivamo vas na stručno usavršavanje Dijete, igra, glazba koje će se održati u srijedu 5. veljače 2025. od 17:00h, online preko Zooma.
17:00h – 17:45h
Nikolina Fišer Sedinić, mag.praesc.educ, Dječji vrtić Špansko
Tradicija i Croata - poticaj za stvaralaštvo
18:00h – 18:45h
Stjepan Večković
Vjetar koji dodiruje trstiku
19:00h – 20:00h
Lela Kaplowitz
Moć glasa kroz igru i kreativnost
SAŽECI izlaganja
17:00h – 17:45h
Nikolina Fišer Sedinić, mag.praesc.educ, Dječji vrtić Špansko
Tradicija i Croata - poticaj za stvaralaštvo
Glazbeno obogaćeno vrtićko okruženje pogodno je za očuvanje dječjeg tradicijskog stvaralaštva, mjesto u kojem je dijete svakodnevno u doticaju s vrijednostima koje promiču očuvanje kvalitete kulturnih dobara, pozitivan odnos prema nasljeđu, odgovorno ponašanje prema životnoj okolini i ljudima.
Na tragu prethodno navedenog, vodeći se principima metode estetetskog transfera započelo je istraživanje djela Ivana Lackovića Croate u neposrednom radu s djecom. U radu se primjenjivao multimodalan pristup koji je omogućio djeci da različite semiotičke izvore (vizualna sredstva, glazbu, djelatnosti i autohtone predmete) upotrebljavaju u aktivnostima s ciljem poticanja na kreativno izražavanje. Promatrajući izvorna likovna djela i sudjelujući u iskustvenom doživljaju različitih elemenata prisutnih u Lackovićevu stvaralaštvu, djeca su imala priliku vlastitu reakciju izraziti na emocionalnom, asocijativnom, intelektualnom i umjetničkom planu. Nastojalo se osjetilne podražaje koji su nastali na temelju promatranja i doživljaja djela povezati sa sjećanjima, ranijim iskustvima, osjećajima i asocijacijama djeteta. Tome je pridonijelo i povezivanje s kulturnim ustanovama i organizacijama u zajednici.
18:00h – 18:45h
Stjepan Večković
Vjetar koji dodiruje trstiku
Hrvatska je izuzetno bogata tradicijskim glazbalima koja su stoljećima igrala važnu ulogu u životu naroda, a mnoga od njih su danas gotovo nepoznata široj javnosti. Premda je Hrvatska relativno mala zemlja, gotovo svaki kraj ima glazbeno nasljeđe koje ga razlikuje od ostalih.
Neka glazbala su u istim ili sličnim varijantama bila raširena u gotovo svim krajevima Hrvatske (kao npr. dvojnice), a neka su bila specifična baš za određeni kraj (kao npr. roženice i šurle u Istri ili gajde u Slavoniji i Baranji itd.).
Ono što je svakako interesantno i vrlo vrijedno je da se na tako malom prostoru mogu naći neka od najstarijih glazbala u ljudskoj civilizaciji (npr. pisak od trstike, diplica, neke vrste rogova) pa do tradicijski najrazvijenijih glazbala kao što su razne vrste tambura, cimbal, razna glazbala s mješinom itd. Samo glazbala s , od najarhaičnijeg hercegovačkog miha pa do "novijih" gajdi i duda.
Mnoga glazbala su Hrvati donijeli sa sobom naseljavajući ove prostore, neka glazbala su tijekom stoljeća ušla u našu tradiciju iz drugih krajeva i iz drugih naroda, a neka su nastala baš na našem području i iznikla iz naše tradicije.
Prezentacija glazbala počinje jednim od najstarijih glazbala u ljudskoj povijesti te prati razvoj tradicijskih glazbala do današnjih dana uz interesantne priče o postanku pojedinih glazbala te njihovoj uporabi i važnosti u tradiciji.
U prezentaciji su zastupljena tradicijska glazbala iz svih krajeva Hrvatske. Mnoga od tih glazbala su, kao dio igre, svirala i djeca. Neka jednostavnija glazbala su djeca sama izrađivala, a neka glazbala su za njih izrađivali odrasli, pravi majstori.
Osim prikaza glazbala i tehnike sviranja u prezentaciji bit će objašnjeno i kako se izrađuju pojedina, jednostavna tradicijska glazbala.
19:00h – 20:00h
Lela Kaplowitz
Moć glasa kroz igru i kreativnost
Pjevanje je toliko dobro za naše psihičko i fizičko zdravlje da bi trebali zapjevati baš svaki dan. Dok pjevamo u mozgu se potencira rad desnog temporalnog režnja, oslobađa se endorfin - vrsta enzima koja na ljudsko tijelo djeluje slično opijatima. Od njega smo sretniji, kreativniji, pametniji, zdraviji, samopouzdaniji.
Pjevanje u grupi ima još bolji učinak jer to doživljavamo kao nagradu za timski rad. Istraživanja pokazuju da je su od davnina pjesma i ples zbližavali ljude, izgrađivali lojalnost, prenosili informacije, tjerali neprijatelje... To je svaki put imalo pozitivan učinak na ljude, osjećali su se bolje, sretnije, snažnije...
Također, prema nekim istraživanjima pjevanje s grupom ljudi u tijelu potiče oslobađanje hormona sreće i hormona ljubavi - serotonina i oksitocina. Osim toga, doprinosi pravilnijem kucanju srca te smanjuje depresiju i tjeskobu.
Pjevanje stvara određene vibracije koje se počinju kretati kroz naše tijelo i mijenjati na bolje naše fizičko i emocionalno stanje. Ono povećava samopouzdanje, samosvijest i poboljšava komunikaciju s drugima. Pjevanje je instinktivno i nužno.
Kroz ovu radionicu upoznat ćemo se s zakonitostima glasa i kroz vokalne vježbe za oslobađanje kreativnosti spoznati na koje načine možemo nahraniti dijete u sebi te pružiti mališanima oko sebe siguran prostor za kreativno izražavanje.