Ljepota iz perspektive djeteta

Autorice: Antonija Balić Šimrak i Mirjana Bakotić i suradnici iz DV Konavle, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2020.

Knjiga "Ljepota iz perspektive djeteta" autorica Antonije Balić Šimrak i Mirjane Bakotić istražuje koncept ljepote kroz dječje oči i njihov likovni izraz. Ova monografija rezultat je istraživanja provedenog tijekom edukacije odgojitelja i stručnih suradnika Dječjeg vrtića Konavle, s naglaskom na razvoj likovnosti djece u ranoj i predškolskoj dobi. Projekt pod nazivom "Otvorimo Južna vrata Lijepe Naše" pokrenula je Općina Konavle, a partner na projektu bio je Dječji vrtić Konavle. Cilj projekta bio je potaknuti djecu da promišljaju o ljepoti u prirodi i stvaraju vlastitu estetiku kroz likovni izraz.

U knjizi se obrađuje pojam ljepote koji se kroz povijest i u različitim društvima mijenjao i nikada nije dobio jednoznačnu definiciju. U likovnoj umjetnosti ljepota se često definira putem kompozicijskih elemenata i načela poput proporcije i ravnoteže. Međutim, pitanja što su lijepe teme, može li i ružno biti lijepo i koliko je ljepota važna, ostaju otvorena. Autori su odlučili tražiti odgovore na ta pitanja s djecom, potičući ih da promatraju, uočavaju, promišljaju i stvaraju, te tako oblikuju vlastitu estetiku.

Likovna umjetnost je za djecu oblik komunikacije u kojem eksperimentiraju s bojama, formama i oblicima, što podržava njihov razvoj. Dječji uradci pružaju uvid u njihove interese, osjećaje, sposobnosti i znanje o svijetu. Kroz projekt, odgojitelji su vodili djecu kroz proces istraživanja, doživljavanja i interpretacije ljepote u prirodi. Edukacija je omogućena kroz suradnju s različitim vrtićima i stručnjacima, što je rezultiralo bogatstvom različitih pristupa i interpretacija dječjeg pogleda na ljepotu.

Knjiga je podijeljena u deset cjelina koje prate različite aktivnosti usmjerene prema cjelovitom razvoju djeteta. Djeca su kroz likovne aktivnosti istraživala pojmove ljepote, ružnoće, boli i tuge, te su poticana da promatraju, uočavaju i stvaraju na način koji im omogućava da oblikuju vlastitu estetiku. Proces stvaranja bez unaprijed zadanih očekivanja o rezultatu potaknuo je djecu na intuitivno i kreativno izražavanje, što je rezultiralo nizom zanimljivih i raznolikih tema prikazanih u knjizi.

Knjiga "Ljepota iz perspektive djeteta" naglašava važnost promatranja i podržavanja dječjeg kreativnog procesa. Kroz likovni izraz, djeca su imala priliku istraživati svoje emocije, misli i percepcije, što je ključno za njihov cjelokupni razvoj. Autori ističu da je razumijevanje i poštovanje dječjeg stvaralaštva temelj za njihov osobni rast i razvoj specifičnog likovnog senzibiliteta. Na kraju, knjiga poziva čitatelje da njeguju trenutke ljepote u vlastitim obiteljima i okruženju te da podrže djecu u njihovom istraživanju i izražavanju ljepote svijeta oko sebe.

Poglavlje "Igra kao put u stvaralaštvo" naglašava kako igra omogućava djeci da istražuju, preispituju i izražavaju svoje ideje i osjećaje, čime potiču svoj razvoj. Kroz igru, djeca se, ne samo zabavljaju, već i stječu nova znanja i vještine, posebno kroz osjetilno opažanje i istraživanje svog okruženja. Pedagoški pristup koji stavlja igru u središte omogućava djeci da kroz čuđenje, pitanja i promatranje razvijaju svoju radoznalost i kreativnost. Važnost uloge odgojitelja je u održavanju slobodnog, interakcijski bogatog okruženja koje potiče dječje istraživanje i eksperimentiranje. Igra na plaži, sakupljanje prirodnih materijala, slikanje i modeliranje, omogućavaju djeci da kroz igru otkrivaju ljepotu svijeta oko sebe. U konačnici, igra, ne samo da obogaćuje dječje iskustvo, već i doprinosi njihovom cjelokupnom razvoju kroz razvoj kognitivnih, emocionalnih, socijalnih i motoričkih vještina.

Poglavlje "Likovnost i dječja igra" naglašava važnost dječje igre kao ključnog aspekta zdravog odrastanja i razvoja, prepoznatog još u antičkoj Grčkoj. Igra omogućava djeci da zadovolje različite potrebe, od druženja i stjecanja novih spoznaja do izražavanja emocija. Kroz igru, djeca razvijaju svoje senzomotoričke sposobnosti, istražuju okolinu, simboliziraju, organiziraju i povezuju, što sve vodi do novih spoznaja i oblikovanja slike o sebi. Različite vrste igara - suradnička, kreativna, istraživačka, lokomotorna i majstorska - omogućavaju djeci da razvijaju motoričke i kognitivne vještine, kreativnost i samopouzdanje. Odgojitelji imaju ključnu ulogu u podržavanju i usmjeravanju dječje igre, osiguravajući poticajno okruženje i uvodeći djecu u razne likovne tehnike i formate. Igra na otvorenom posebno pridonosi razvoju finih i grubih motoričkih sposobnosti, kao i komunikacijskih i socijalnih vještina, dok istovremeno potvrđuje i unaprjeđuje kulturni identitet djece.

Rano učenje putem likovnosti

Poglavlje "Rano učenje putem likovnosti" istražuje kako djeca rane i predškolske dobi kroz likovne aktivnosti stječu i izražavaju svoja znanja o svijetu oko sebe. Djeca su prirodno istraživači, a likovne aktivnosti omogućuju im da svoje spoznaje i doživljaje prenesu kroz različite oblike izražavanja. Kroz crtanje, slikanje, modeliranje i druge likovne tehnike, djeca, ne samo da prikazuju ono što znaju, već i produbljuju svoje razumijevanje pojmova poput geometrijskih oblika i tijela. Reggio pristup naglašava korištenje brojnih grafičkih medija za poticanje intelektualnog razvoja, a prirodno okruženje nudi bogatstvo vizualnih i taktilnih iskustava koja djeca koriste kao inspiraciju. Kroz svakodnevne likovne aktivnosti djeca razvijaju percepciju, logičko razmišljanje, maštu i kreativnost, dok ujedno grade cjelovitu osobnost. Okruženje bogato senzornim podražajima potiče djecu na istraživanje, stvaranje i izražavanje, što je ključno za njihov sveobuhvatan razvoj.

Ljepota mikrosvijeta

Poglavlje "Ljepota mikrosvijeta" iz knjige "Ljepota iz perspektive djeteta" naglašava važnost promatranja svijeta iz različitih perspektiva za poticanje dječje kreativnosti i likovnog izražavanja. Kroz aktivnosti poput crtanja cvjetnih grančica, djeca se upoznaju s prirodnim elementima, uče o njihovim karakteristikama i detaljima te stječu dragocjena znanja o okolini. Proces crtanja pod vodstvom edukatora omogućava djeci da razviju promatračke sposobnosti i likovno izraze svoje dojmove. Aktivnosti su prilagođene dječjim mogućnostima i potrebama, a crtanje cvjetnih grančica, uz korištenje flomastera, potiče djecu na detaljno opažanje i prenošenje tih opažanja na papir. Ovaj pristup kombinira edukativni proces s elementima igre, čime se održava dječja zainteresiranost i motivacija. Rezultati aktivnosti pokazuju različite senzibilitete i osobne interpretacije djece, što omogućava bolje razumijevanje njihovih individualnih karakteristika i percepcije svijeta. Ovakve aktivnosti, ne samo da obogaćuju dječje znanje o prirodi, već ih potiču na dublje razmišljanje i kreativno izražavanje, čime se razvijaju njihove kognitivne i likovne sposobnosti.

Dječja interpretacija krajolika

Poglavlje "Dječja interpretacija krajolika" iz knjige "Ljepota iz perspektive djeteta" naglašava značaj boravka djece u prirodi za njihov psihofizički razvoj i kreativno izražavanje. Kroz promatranje prirode, djeca razvijaju svoje perceptivne i motoričke sposobnosti, istražujući i analizirajući okruženje putem svih osjetila. Aktivnosti poput slikanja temperama na prozirnoj foliji između stabala omogućuju djeci da svoja zapažanja i doživljaje prenesu na konkretna djela, kombinirajući viđeno s maštom i prethodnim iskustvima. Ove aktivnosti potiču njihovu kreativnost, smanjuju stres, te ih čine sigurnijima i otvorenijima prema svijetu. Primjer aktivnosti slikanja u prirodi pokazuje kako djeca slobodno eksperimentiraju s različitim materijalima, čime se njihova kreativnost i mašta dodatno obogaćuju. Djeca interpretiraju krajolik kroz igru i likovno izražavanje, ne crtajući samo ono što vide, već i ono što pamte i doživljavaju, što rezultira autentičnim i osobnim likovnim radovima. Takav pristup u radu s djecom, ne samo da doprinosi njihovom obrazovnom i socijalnom razvoju, već ih potiče i na dublje razumijevanje i poštovanje prirodnog okruženja.

Tradicija koja čuva ljepotu prošlosti

Poglavlje "Tradicija koja čuva ljepotu prošlosti" iz knjige "Ljepota iz perspektive djeteta" ističe važnost očuvanja i prenošenja konavoske tradicije na mlađe generacije. Konavle su bogate specifičnom kulturnom baštinom, uključujući tradicionalne nošnje, vezove i običaje. Djeca od najranije dobi uče o svojoj baštini kroz razne aktivnosti, posjete muzejima i sudjelovanje u folklornim manifestacijama. Posebno se ističe važnost likovnog izražavanja kao sredstva za povezivanje s tradicijom, gdje djeca kroz crtanje, slikanje i modeliranje reinterpretiraju kulturne motive i tehnike. Uzgoj svilaca predstavlja posebnu atrakciju, jer djeca aktivno sudjeluju u cijelom procesu, od brige o gusjenicama do izrade svile, što im omogućuje dublje razumijevanje povezanosti prirode i kulturne baštine. Tako djeca razvijaju svijest o važnosti očuvanja tradicije i kulturnog identiteta, dok istovremeno jačaju svoje kreativne i socijalne vještine.

Tehnike i stilovi kao inspiracija

Poglavlje "Tehnike i stilovi kao inspiracija" u knjizi "Ljepota iz perspektive djeteta" istražuje različite umjetničke tehnike i stilove kao izvore kreativnog poticaja za djecu u ranoj i predškolskoj dobi. Ovaj segment naglašava važnost eksperimentiranja i izražavanja kroz raznolike metode poput akcijskog slikarstva, asamblaža, land arta, batika i tie-dyetehnike. Svaka tehnika omogućuje djeci da slobodno istražuju materijale i procese, potičući njihovu maštu, intuiciju i kreativnost. Na primjer, akcijsko slikarstvo, inspirirano radovima Jacksona Pollocka, pruža djeci priliku za dinamično i ekspresivno izražavanje, dok asamblaž koristi trodimenzionalne objekte za stvaranje maštovitih kompozicija. Performanskao multidisciplinarna umjetnička forma omogućava djeci da integriraju likovnu, plesnu i glazbenu umjetnost, pružajući bogato iskustvo istraživanja prostora i izražavanja stavova. Kroz land art djeca uče o prirodnim procesima i bilježe ih fotografijama ili videosnimkama. Sve ove tehnike, ne samo da obogaćuju dječje likovno izražavanje, već i razvijaju njihove kognitivne i socijalne vještine, potičući ih na istraživanje, kombiniranje i inventivnost u korištenju različitih "sastojaka" iz okoline.

Kroz zaključak analize knjige "Ljepota iz perspektive djeteta" ističe se duboka vrijednost integracije umjetnosti u svakodnevne aktivnosti djece rane i predškolske dobi. Kroz raznolike tehnike i stilove, djeca razvijaju kognitivne, socijalne i motoričke vještine, istodobno učeći o sebi i svijetu oko sebe. Umjetnički izražajni oblici poput akcijskog slikarstva, land arta, asamblaža i batika omogućuju djeci slobodu istraživanja, kreativnost i eksperimentiranje, potičući ih na inovativnost i samopouzdanje. Prirodno okruženje i kulturna baština služe kao bogati izvori inspiracije, a pedagoški pristup na temelju na procesa i iskustva osigurava djeci duboke i trajne spoznaje. Knjiga naglašava važnost podrške odraslih u stvaranju stimulativnog okruženja koje njeguje dječju radoznalost i kreativni potencijal, čime se doprinosi cjelokupnom razvoju i blagostanju djece.