Mogućnosti folklora u kurikulumu vrtića

Pozivamo vas na stručno usavršavanje " Mogućnosti folklora u kurikulumu vrtića" koje će se održati  27. 10. 2021. od 17:00h online na Zoomu.

Želite li sudjelovati, obavezna je prijava preko obrasca https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf9ZV_vczIOIUqOLwWgNAdhpv-CUWx6mhgWP-GK4oohsUE5sw/viewform najkasnije do 27. 10. 2021.

Kotizacija iznosi 200,00 kuna. Uplaćuje se na poslovni račun najkasnije do 27. 10. 2021.

PROGRAM

Krešimir Plantak Večerin, mag. praesc. educ.

Dječji vrtić "Varaždin" Varaždin - odgojitelj savjetnik, voditelj objekata Kućan i Biškupec

Umjetnički voditelj, koreograf i učitelj dječjeg folklora s licencom HDFKiV

Predsjednik Društva "Naša djeca" Varaždin

HRVATSKI FOLKLOR - načini i mogućnosti prezentacije tradicijske kulture u ranoj i predškolskoj dobi

Tradicijska kultura, kao širi pojam, interdisciplinarno je područje koje, u odgojno-obrazovnoj praksi ustanova za rani i predškolski odgoj, svoje "utjelovljenje" nalazi u raznim metodički osmišljenim aktivnostima koju odgojitelji provode s djecom, roditeljima i lokalnom zajednicom.

Tradicijska kultura, folklor, dječji folklor - što je ispravno? Likovni, glazbeni, plesni odgoj? Što rade odgojitelji? Kako koristiti elemente proizašle iz tradicijske kulture kao poticaje za brojne aktivnosti koje se provode u vrtićima? Što uzeti iz prebogate riznice hrvatske tradicijske kulture? Interes djece ili odgojitelja?

Na sva gornja pitanja pokušat ćemo dobiti odgovore u interakciji sa sudionicima skupa. Na početku ćemo postaviti osnovna teorijska polazišta, pokazati primjere odgojno-obrazovne prakse i naposljetku otvoriti raspravu o svim mogućim smjerovima koje nam otvara upravo korištenje tradicijske kulture u našem neposrednom radu. Govorit ćemo i o tome kako i na koji način studenti RPOO, odgojitelji u vrtićima ali i voditelji u raznim folklornim društvima osmišljavaju svoje aktivnosti a posežući pritom u škrinjicu koju često nazivamo Hrvatski folklor.

Snježana Turković, odgojitelj-mentor

Dječji vrtić Pahuljica, Rab

ODGOJITELJ KREATOR TRADICIJSKIH KAZIVANJA I SUKONSTRUKTOR SCENSKOG IZRAZA DJECE

U ovo vrijeme opće opsjednutosti virtualnim svjetovima i digitalnom tehnologijom potrebno je uvijek iznova motivirati djecu od najranije dobi na osvješćivanje važnosti vlastitog identiteta upravo tradicijskim i baštinskim sadržajima. Važno je usmjeriti djecu prema kreativnom svijetu mašte, u kojem igrom uče o bogatstvu vlastite književne ili kulturne baštine.

U ovom izlaganju prikazat će se kako odgojitelj može svoj odgojno-obrazovni rad integrirati u radu sa djecom različite kronološke dobi. Kako pedagoški odabrana slikovnica svojim sadržajem zadovoljava potrebu djeteta za učenje o tradiciji i kulturi svog zavičaja. Prikazati će se kako je u procesu dramatizacije, adaptacije odnosno integracije u scenski izraz djece različite kronološke dobi za djecu važna igra i suradničko učenje.

U ovom slučaju odgojiteljica je autor slikovnice prilagođene adaptacije spjeva hrvatskog renesansnog pjesnika Jurja Barakovića o Dragoj, rapskoj pastirici, kćeri gospodara istočnog dijela otoka, Barbata, u koju se zlosretno zaljubljuje pastir Kalifront.

Adaptaciji književnog djela Jurja Barakovića odgojteljica pristupa upravo iz potrebe da legendu približi suvremenom djetetu kako bi ga potaknula na promatranje, uočavanje i razumijevanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti zavičajne baštine.Barakovićev spjev nastao je prema legendi usmene predaje žitelja otoka Raba.

Doba globalizacije, koje obilježava miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, zahtijeva odgoj i obrazovanje koje djetetu omogućuju da oblikuje identitet »građanina svijeta«, a pritom sačuva svoj nacionalni identitet i svoju kulturu te društvenu, moralnu, jezičnu i duhovnu baštinu.

U ovom izlaganju odgojiteljica podsjeća kako sva djeca imaju pravo na odgoj i obrazovanje koje prihvaća i podržava različitost identiteta svakog djeteta i njegove obitelji. To podrazumijeva odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje vrste te prihvaćanje individualnih posebnosti svakog djeteta i osiguranje individualnoga pristupa svakom djetetu. Stoga je uloga suvremenog odgojitelja vezana ne samo za odgojno- obrazovni rad u vrtiću sa djecom rane i predškolske dobi već i kao stručnjaka koji će utjecati na užu i širu zajednicu promičući razumijevanje i uvažavanje djeteta kao ravnopravnog člana društva te mu pomoći da razumije sebe i vlastiti identitet, ali i identitet drugih s kojima se susreće u vrtiću, školi i široj socijalnoj zajednici.

Vođena idejom i podrškom suradnika zajedno sa dvadeset petero djece u dobi od tri do dvanaest godina vođenih odgojiteljima zajedničkom igrom na otvorenoj sceni prirodnog starogradskog ambijenta sukonstruiraju scensku igru na istoimenu slikovnicu, služeći se pritom prirodnim resursima iz okruženja.

Marija Cestarić, mag. musicol.

Nastavnica Glazbene umjetnosti

X. gimnazija "Ivan Supek"

GLAZBA NADAHNUTA TRADICIJOM

U 19. st. počinje posebno zanimanje za tradicijsku glazbu. Počinju se sakupljati i zapisivati tradicijski napjevi, a skladatelji klasične glazbe vrlo rado u svojim djelima posežu za elementima tradicijske glazbe njihovoga naroda, ali i šire. Skladatelji to ponekad čine doslovno citirajući melodije tradicijskih napjeva, a češće su, nadahnjujući se tradicijskom glazbom, stvarali originalna umjetnička djela. Posebna su im inspiracija tradicijski plesovi čiji ritmovi i metar ulaze u klasičnu glazbu i na poseban je način obogaćuju. Glazba nadahnuta tradicijskom temelj je nacionalnih stilova u glazbi 19. st. Ta se praksa nastavlja i u 20. st., na području Hrvatske osobito između dvaju svjetskih ratova, kad imamo čitav niz neonacionalnih skladatelja. Izlaganje će dati pregled najzanimljivijih glazbenih primjera nadahnutih tradicijskom glazbom, ili nadahnutih tradicijom općenito, narodnim običajima, nošnjama i životom.